Skip to main content
Neurologija
Šta je spinalna mišićna atrofija?

Spinalna mišićna atrofija (SMA) je genetski poremećaj koji pogađa nerve (motorne neurone) odgovorne za kontrolu pokreta mišića. Kod osoba sa SMA, motorni neuroni u kičmenoj moždini ne funkcionišu pravilno, što dovodi do slabosti i degeneracije mišića.

Patogeneza SMA

Motorni neuroni, naročito u anteriornom rogu, oslanjaju se na protein koji se naziva SMN (engl. Survival Motor Neuron), koji je od suštinske važnosti za signalizaciju motornih neurona. Dok je sinteza SMN kodirana genima SMN-1 i SMN-2, primarni izvor funkcionalnog SMN proteina je gen SMN-1. To je zato što kod gena SMN-2 postoji supstitucija timina za citozin na egzonu-7. Ova pojedinačna razlika znači da se egzon-7 često preskače tokom splajsovanja iRNK, što dovodi do nestabilnog i skraćenog proteina koji se brzo razgrađuje.

Gen SMN-2 proizvodi samo oko 10% funkcionalnog SMN proteina. Stoga, mutacije ili delecije u SMN-1 genu značajno smanjuju količinu SMN proteina, što je ključno za funkciju motornih neurona.

Šta izaziva SMA?

SMA je autozomno recesivni genetski poremećaj uzrokovan mutacijama ili delecijama u genu SMN-1. Više od 90% slučajeva uključuje delecije. Ako su oba roditelja nosioci, postoji verovatnoća od 25% da njihovo dete bude pogođeno, a 50% da bude nosilac. Pošto gen SMN-2 postaje jedini izvor SMN proteina, težina bolesti varira u zavisnosti od broja kopija gena SMN-2. Veći brojevi kopija SMN-2 povezani su sa blažim simptomima.

Brojevi kopija SMN-2 gena uobičajeno koreliraju sa tipovima SMA na sledeći način:

  • Tip 0: 1 kopija
  • Tip 1: 2 kopije
  • Tip 2: 3 kopije
  • Tip 3: 3-4 kopije
  • Tip 4: 4 ili više kopija
Koga pogađa SMA?

SMA je relativno retko stanje, koje se javlja u približno 1 na 6.000 do 11.000 živorođenih beba. Oko 50-60% slučajeva je tipa 1, dok je incidenca tipa 2, 3 i 4 30%, 10%, i 1%, respektivno. Najteži oblik, tip 0, ima učestalost manju od 1%.

Prevalenca varira u različitim studijama, ali se procenjuje da je oko 1–2 na 100.000 osoba. Iako tip 1 ima najveću incidencu, kraći životni vek kod njega rezultira manjim udelom među živim slučajevima. Distribucija među živim SMA pacijentima je približno sledeća:

  • Tip 1: 14%
  • Tip 2: 51%
  • Tip 3: 35%
Kliničke karakteristike SMA

Simptomi SMA variraju u zavisnosti od nivoa SMN proteina. Bolest počinje denervacijom alfa motornih neurona u anteriornom rogu kičmene moždine, što dovodi do atrofije mišića. Ovo dovodi do opšte slabosti, gubitka motorne funkcije i sposobnosti kretanja. Komplikacije uključuju skoliozu, rekurentnu pneumoniju, poteškoće u hranjenju, respiratornu insuficijenciju i poremećaje pokreta.

Noge su pogođene više od ruku, a proksimalni mišići su pogođeni više od distalnih. Kod pacijenata sa SMA kognitivne funkcije su obično normalne ili iznad proseka.

Tipovi SMA
  1. Tip 0 je veoma redak i težak tip SMA sa simptomima koji počinju pre rođenja. Pri rođenju, novorođenče ima jaku slabost i otežano disanje i hranjenje.
  2. Tip 1 (Verdnig-Hofmanova [Werdnig-Hoffmann] bolest): simptomi se javljaju pre 6. meseca života, često već u prva 3 meseca. Ovo je najteži oblik koji karakterišu progresivna mišićna slabost, hipotonija, poteškoće u hranjenju i respiratorni distres. Većina pacijenata ne preživi duže od 18 meseci zbog komplikacija kao što je respiratorna insuficijencija.
  3. Tip 2 (hronični infantilni oblik): simptomi se javljaju između 6. i 18. meseca, obično se manifestuju kao kašnjenje u razvoju. Pacijenti mogu imati poteškoće da sede ili stoje bez podrške. Respiratorne komplikacije i skeletni deformiteti su česti, a očekivani životni vek je u rasponu od 2 do 30 godina.
  4. Tip 3 (Kugelberg-Velanderov [Kugelberg-Welander] sindrom): simptomi se javljaju nakon 18 meseci i uključuju sporo napredovanje mišićne slabosti, prvenstveno u proksimalnim mišićima. Većina pacijenata održava sposobnosti hodanja ili sedenja, ali može imati poteškoća pri penjanju uz stepenice. Očekivani životni vek je najčešće uobičajen.
  5. Tip 4 (SMA koja se javlja u odraslom dobu): simptomi počinju u tridesetim godinama i podsećaju na tip 3. Ovo je benigni oblik sa uobičajenim očekivanim životnim vekom.
Simptomi spinalne mišićne atrofije

Uobičajeni simptomi SMA uključuju:

  • Slabost u rukama i nogama
  • Teškoće pri kretanju
  • Tremor ili trzanje mišića
  • Probleme sa gutanjem
  • Otežano disanje
Lečenje spinalne mišićne atrofije

Iako se SMA ne može u potpunosti izlečiti, terapije imaju za cilj smanjenje simptoma i poboljšanje kvaliteta života. Uobičajene intervencije uključuju:

  • Tehnike za pomoć prilikom kretanja i disanja
  • Sonde za hranjenje i preporuke za ishranu
  • Hirurške procedure za rešavanje problema sa kičmom ili zglobovima

Reference:

1. D'Amico A, et al. Orphanet J Rare Dis. 2011; 6:71;2. Prior TW. Genet Med. 2010; 12:145–152; 3. Crawford TO and Pardo CA. Neurobiol Dis. 1996; 3:97–110.

2. D'Amico A, et al. Orphanet J Rare Dis. 2011; 6:71

3. Aronson JK, et al. Br J Clin Pharmacol. 2006; 61:243–245

4. Sugarman EA, et al. Eur J Hum Genet. 2012; 20:27–32

5. Markowitz JA, et al. Pediatr Neurol. 2012; 46:1–12

6. Genetics Home Reference. http://ghr.nlm.nih.gov/condition/spinal-muscular-atrophy.

7. Prior TW. Genet Med. 2010; 12: 145–152

8. Swoboda K et al. J Clin Invest. 2011; 121:2978–2981

9. Lorson CL et al. PNAS 1999; 96:6307–6311

10. Viollet L and Melki J. Handbook of Clin Neuro: Ped Neuro Part III. 2013; 113:8

11. Dubowitz V. Eur J Ped Neuro. 1999; 3:49–51

12. Butchbach M. Front Mol Biosci. 2016; 3:7

13. Crawford TO et al. PLOS. 2012; 7:4

14. Munsat T. Neuromuscul Disord. 1991; 1:81

15. Munsat T and Davies K. Neuromuscul Disord. 1992; 2:423–428

16. Bladen CL, et al. J Neurol. 2014; 261:152–163

17. Bharucha-Goebel D, Kaufmann P. Treatment Advances in Spinal Muscular Atrophy. Curr Neurol Neurosci Rep. 2017;17:91

18. Crawford T, et al. Neurobiol Dis. 1996; 3:97–110

19. Hamilton G et al. Trends Mol Med. 2013; 19:40–50

20. Martínez-Hernández R et al. J Pathol 2013; 229:49–61

21. Bricceno KV et al. Hum Mol Genet. 2014; 23:4745–4757

22. Wijngaarde CA et al. Orph J Rare Dis. 2017; 12:67

23. Hua Y et al. Nature 2011; 478:123–126

24. Heier CR et al. Hum Mol Genet 2010; 19:3906–3918

25. Schreml J et al. Eur J Hum Genet. 2013; 21:643–652

26. Vitte JM et al. Am J Pathol. 2004; 165:1731–1741

27. Szunyogova E et al. Sci Rep. 2016; 6:34635

28. Gombash SE et al. Hum Mol Genet. 2015; 24:3847–3860

29. https://www.ninds.nih.gov/health-information/disorders/spinal-muscular-atrophy

Da li ste sigurni?